LEKTIRA: "Ep o Gilgamešu"

Ep o Gilgamešu se smatra najstarijim književnim djelom koje je ikada pronađeno. Napisan je na starom babilonskom jeziku akkadianu i nalazi se na dvanaest glinenih ploča. Ep je pronašao arheolog Hormuzd Rassam 1853. godine.

Prvi moderni prijevod epa objavio je engleski stručnjak o Asiriji George Smith u ranim 1870-im, a 1880. je objavio i svoju konačnu verziju prijevoda epa. Za prvi direktni prijevod sa arapskih jezika zaslužan je irački arheolog Taha Bakir iz 1960. godine.

U epu se radi o Gilgamešu, koji je bio historijska ličnost i kralj jednog o najvećeg sumerskih gradova Uruka oko 2700. godine prije nove ere. Dugo nakon njegove smrti, narod je slavio Gilgameša kao vladara i graditelja koji je bio veoma mudar i pravedan, tako da nije čudno što je o njemu nastalo i jedno veliko književno djelo.

KRATAK SADRŽAJ

Uvodni dio epa nas upoznaje sa Gilgamešom, kraljem Uruka, koji je bio dvije trećine bog i jedna trećina čovjek. Posjedovao je fizičku ljepotu, bio je izuzetno snažan i veoma mudar. Usprkos svojim božanskim osobinama, Gilgameš je svoju vladavinu zasnovao kao okrutni vladar. Velike građevine koje je sagradio bile su rezultat robova i potlačenog naroda.

Bogovi su čuli vapaj naroda i odlučili su stvoriti čovjeka po imenu Enkidu, koji je bio veličanstven kao Gilgameš. Njegova svrha je bila da Gilgameša drži pod kontrolom. Gilgameš i Enkidu su postali nerazdvojni prijatelji, sve dok jednog dana Enkidu nije umro od bolesti koju su mu nanijeli bogovi.

Ep počinje sa Enkidu, koji živi sa životinjama i divljini. Jednog dana, jedan lovac otkrije Enkidua i pošalje mu prostitutku kako bi ga pripitomila. Nakon što Enkidu provede noć sa ženom, životinje ga se odreknu. Enkidu postaje bijesan i čuje za Gilgamesha kojeg odluči izazvati na dvoboj.

Enkidu otputuje u grad Uruk i izazove Gilgamesha na boj. Gilgamesh ga porazi, ali zatim postanu veliki prijatelji koji žude da skupa krenu u avanture. Tako odluče da ukradu drva iz daleke šume koja je zabranjena običnim mrtvacima. Šumu čuva Humbaba vjerni sluga Enlila, boga zemlje, vjetra i zraka. Uz pomoć Šamaša, boga sunca, oni poraze Humbabu i ukradu drva. Od njih sebi naprave čamac pomoću kojeg se uspiju vratiti u Uruk.

Nakon povratka u Uruk, Gilgameša dočeka boginja ljubavi Ištar, koja ga želi zavesti. Gilgameš je odbije, na šta Ištar zamoli svog oca Anua, boga neba, da pošalje Nebeskog bika kako bi on kaznio Gilgameša. Bik silazi sa nebesa i donosi sa sobom sedam godina gladi. Enkidu i Gilgameš ubiju bika, na šta bogovi sazovu hitan sastanak.

Na sastanku bogovi odluče da ubiju Enkidua strašnom bolesti kako bi ih kaznili za njihovo ponašanje. Enkidu pred smrt dijeli s Gilgamešomviziju podzemnog svijeta i umire.

Gilgameš, kojem se srce slomilo zbog smrti najboljeg prijatelja, odlučuje da u njegovu čast odbaci svoje skupo odijelo i obuče krzno životinja. Kako Gilgameš nije mogao prežaliti svoga preminulog prijatelja, on krene u potragu za Utnapištimom, koji je prema legendama Noah Mezopotamije.

Pošto su bogovi Utnapištimu nakon velike poplave podarili vječni život, Gilgameš se ponadao da mu on može otkriti tajnu kako bi i on mogao živjeti vječno. Gilgameš odlazi do planine Mašu, gdje sunce zalazi na jednoj strani planine, a noć izlazi s druge strane. Ustapštim živi iza planine, a tunel koji vodi kroz planinu čuvaju dvije ogromne škorpije. Gilgameš ih uspije uvjeriti da ga puste, te Gilgamesh prolazi kroz mračni tunel.

Na drugoj strani sretne krčmaricu Siduri, koja mu govori kako je potraga za vječnim životom suvišna i da se treba zadovoljiti zadovoljstvima ovoga svijeta. Gilgameš je ne posluša te nastavi svoj put ka Utnapištimu.

Napokon, kada stigne do njega, Utnapištim mu ispriča o velikoj poplavi. Kako su bogovi odlučili uništiti čovječanstvo, te kako ga je Ea, bog mudrosti, upozorio da spasi sebe i svoju porodicu. Nakon poplave, bogovi se pokaju zbog svoje odluke i nagrade Utnapištima vječnim životom.

Utnapištim zatim zadaje Gilgamešu test: Ako misliš da možeš živjeti vječno, onda zasigurno možeš ostati budan jednu sedmicu. Gilgameš, naravno, ne uspije u tome, i Utnapištim ga pošalje kući. Međutim, supruga Utnapištima se sažali na Gilgameša i nagovori svog muža da mu otkrije tajnu biljku koja vraća mladost. Gilgameš pronađe biljku i krene nazad za Uruk kako bi je podijelio sa svojim starješinama. Međutim, u putu mu tokom noći zmija ukrade biljku i nestane, ostavivši Gilgameša praznih ruku.

Gilgameš se poražen vraća u Uruk. Zna da on ne može živjeti vječno, ali da čovječanstvo može. Zatim ugleda da je grad koji je napravio veličanstven i da je to najbliže što čovjek može doći do besmrtnosti.

TEME

PRIJATELJSTVO KAO POKRETAČ PROMJENA je jedna od glavnih tema Epa o Gilgamešu. Prijateljstvo sa Gilgamešom Enkidua mijenja od divljaka u plemenitog čovjeka. Ali to prijateljstvo mijenja i Gilgameša. On prestaje biti tiranin i nasilnik, nego postaje heroj i uzorni kralj. Također, Gilgameša smrt prijatelja pokreče da krene u potragu za vječnim životom i dovodi ga do važnog saznanja o tome šta znači biti čovjek.

POTRAGA ZA VJEČNIM ŽIVOTOM je druga velika tema koja se javlja u ovom djelu. Gilgameš je ogorčen na to što samo bogovi uživaju u vječnom životu. Nakon smrti Enkidua, Gilgameš odjednom postaje svjestan svoje smrtnosti. Hvata ga strah te odluči krenuti u avanturu za vječnim životom. Na kraju te avanture, međutim, otkrije da je smrt neizbježna i da nam život, baš kao biljka koju mu zmija ukrade, na kraju uvijek izmakne iz ruku.

MOTIVI

PUTOVANJE je jedan vodeći motiv u Gilgamešu. Iz putovanja proizlazi radnja u epu i povod je za sve avanture i iskustva kroz koja Gilgameš i Enkidu prolaze. Međutim, kad se zbroje sva putovanja koja su opisana u epu, dobivamo sliku jednog velikog putovanja kroz koje lik Gilgameša prođe i postane bogatiji u iskustvu i mudriji u razmišljanju o životu.

ZAVOĐENJE je drugi bitni motiv koji se javlja u epu. Prvo zavođenje se desi kada Enkidu pristane da provede noć sa prostitutkom i time izgubi naklonost životinja. Drugo zavođenje se desi kada Ištar pokuša bezuspješno zavesti Gilgameša, te ga zbog toga želi kazniti što, na kraju, dovede do smrti Enkidua. Oba ova motiva zavođenja su tako stavljena u kontrast, ali su u isto vrijeme uzrok za smrt Enkidua.

IDEJA

NEIZBJEŽNOST SMRTI je jedna od glavnih ideja Epa o Gilgamešu. Kroz čitav ep mi kroz motiv putovanja, i kroz temu potrage za vječnim životom, koja je na kraju bezuspješna, zapravo dolazimo do temeljne misli da je smrt uvijek krajnje odredište svih ljudi. Međutim, ovdje se misli samo na fizičku smrt. Ono što Gilgameš na kraju otkriva je da iako tijelo čovjeka ne može živjeti vječno, njegovo ime i ostavština ipak može nadživjeti hiljade godina. Činjenica da mi evo danas, više od 4500 godina nakon što je ep napisan, pričamo o tom kralju Uruka dokazuje zaključak do kojeg je Gilgameš na kraju svog putovanja došao.

____________________________________

(Autor: Ernad Osmić) ©Kratak sadržaj 2017.

Svi autorski članci objavljeni na internet stranici www.krataksadrzaj.com isključivo su vlasništvo redakcije i autora teksta. Preuzimanje, kopiranje i redistribuiranje autorskih članaka sa internet stranice www.krataksadrzaj.com bez prethodnog dogovora sa redakcijom ili samim autorom smatrat će se kršenjem autorskih prava, te će se u skladu s tim pokrenuti i pravni postupak. Za više informacija o uvjetima korištenja kliknite ovdje.